Volonterski centar Split

Volonterstvo-dio života i važan čimbenik eko-društvenog razvoja

Volontiranje postoji u svakom društvu u svijetu. Pojmovi koji ga definiraju i oblici njegova izražavanja mogu biti drugačiji u različitim jezicima i kulturama, ali vrijednosti koje ga pokreću su zajedničke i univerzalne: želja da se pridonese općem dobru iz slobodne volje i u duhu solidarnosti, bez očekivanja materijalne nagrade.

Volonteri su motivirani različitim vrijednostima poput pravednosti, jednakosti i slobode, kao što je izraženo u Povelji Ujedinjenih naroda. Društvo koje podržava i potiče različite oblike volontiranja će vjerojatno biti društvo koje također promiče dobrobit svojih građana. Društvo koje ne prepoznaje i ne unaprjeđuje volonterski doprinos, lišava se priloga koji bi mogao biti učinjen za opće dobro.

 

U trenutku proglašenja Međunarodne godine volontera prije deset godina, međunarodna zajednica je prepoznala  ključni doprinos koji volonteri čine za napredak, povezanost i snagu zajednica i naroda. Ipak, u trenutku dok obilježavamo desetu obljetnicu Međunarodne godine volontera, možemo konstatirati da je doprinos volontiranja ipak samo djelomično priznat. Ono je često samo popratna ideja, a ne sastavna komponenta programa dizajniranih za promicanje sudjelovanja građana i društveno blagostanje.

Istinsko bogatstvo jedne zemlje su njezini ljudi

Volontiranje je osnovni izraz ljudskih odnosa. Radi se o tome da ljudi imaju potrebu sudjelovati u svojim zajednicama i društvima te da imaju osjećaj uzajamnosti. Mi čvrsto vjerujemo da su društveni odnosi, koji nastaju kroz volonterski rad, kritično potrebiti za pojedinca i dobrobit zajednice. Etika volonterstva je prožeta humanim vrijednostima, uključujući solidarnost, uzajamnost, međusobno povjerenje, pripadanje i osnaživanje, koji značajno pridonose kvaliteti života.

Ljudi se u različitim zemljama, regijama i mjestima uključuju u  volontiranje iz različitih razloga: za pomoć ublažavanju siromaštva i poboljšanju zdravstva i obrazovanja, za pomoć osobama s invaliditetom, kod osiguravanja opskrbe vodom i odgovarajućih sanitarnih uvjeta, u nastojanjima i borbi za očuvanje okoliša, kod rizika od katastrofa, i borbi protiv socijalne isključenosti i nasilnih sukoba. U svim tim područjima, volontiranje doprinosi miru i napretku putem stvaranja dobrobiti za ljude i njihovu zajednicu. Volontiranje također predstavlja okosnicu mnogih nacionalnih i međunarodnih nevladinih organizacija te drugih organizacija civilnog društva, kao i društvenih i političkih pokreta. Ono je prisutno u javnom sektoru te je sve važnija značajka privatnog sektora.

Dok priznanje volonterstva raste u posljednje vrijeme, u svijetu i u našoj zemlji, njegov fenomen je još uvijek pogrešno shvaćen i podcijenjen. Još uvijek se prečesto ignoriraju jake veze između volonterskih aktivnosti s jedne i izgradnje mira i ljudskog razvoja s druge strane. Vrijeme je da se doprinos volontiranja na kvalitetu života u širem smislu shvati kao jedan od dijelova koji nedostaju u razvojnim strategijama usmjerenim gospodarskom rastu. Važno je naglasiti da su ljudi pravo bogatstvo jednog naroda. Razvoj bi trebao biti usmjeren širenju izbora dostupnog ljudima, tako da oni mogu voditi onaj život koji  vrednuju. Gospodarski rast je samo jedan od načina kako se može povećati mogućnost ljudskog izbora.

Uz kriterije kao što su zdravstvo i obrazovanje, dodan je još jedan element u području ljudskog razvoja: sloboda da ljudi koriste svoje znanje i talente te da oblikuju svoje vlastite sudbine. Ova proširena definicija razvoja je istaknula volonterstvo kao sredstvo kojim ljudi mogu preuzeti kontrolu nad svojim životima i učiniti razliku za sebe i druge.

Volonterstvo danas u svijetu i Hrvatskoj

Etika volonterstva postoji u svakom društvu u svijetu, iako u različitim oblicima. Od 2001. god., sveobuhvatno istraživanje UN-a  je uvelike doprinijelo razumijevanju ovog fenomena. Ipak, ne postoji dogovorena metodologija za mjerenje opsega dobrovoljnog angažmana. Međutim, većina istraživanja svjedoče univerzalnosti volonterstva, njegovom sveopćem širenju, masovnosti i utjecaju.

Mogućnosti uključivanja u volonterske aktivnosti su se širile u posljednjih nekoliko godina kao rezultat raznih čimbenika kao što su: pravni okvir, uvođenje volonterskog rada u javnim institucijama, međunarodno volontiranje,  volontiranje korištenjem novih informacijskih tehnologija, inicijative vezane uz društveno odgovorno poslovanje u privatnom sektoru itd.

Pogled u budućnost

Ni u jednom trenutku u povijesti nije postojao veći potencijal za građane da budu primarni akteri u svojim zajednicama, a ne pasivni promatrači čime bi utjecali na tijek događaja koji oblikuju njihovu sudbinu.

Trenutak ove obljetnice, desetljeće nakon proglašenja prve Međunarodne godine volontiranja, od presudne je važnosti jer se poklapa s intenzivnom raspravom i sukobima o vrsti društva u kojem želimo živjeti i vidjeti sebe i buduće generacije. Globalizacija brzo transformira kulturne i društvene norme, donosi koristi za jedne, ali isključuje i marginalizira druge pri čemu mnogi osjećaju gubitak kontrole nad svojim životima.

Važno je naglasiti volontiranje kao bitan način za uključivanje ljudi u život njihovih zajednica i društava. Pri tome, oni stječu osjećaj pripadnosti i uključenosti te su u stanju utjecati na smjer svojih života.

Prevedeno i prilagođeno iz Izvještaja o stanju volonterstva u svijetu 2011- Program Ujedinjenih naroda za volonterstvo