Volonterski centar Split

Popis istraživanja o volonterstvu

Popis istraživanja o volonterstvu u Republici Hrvatskoj


Od 90-ih godina u Republici Hrvatskoj su provedena su slijedeća istraživanja koja su bila ciljano fokusirana na volonterstvo i volonterski rad:

“ISTRAŽIVANJE UKLJUČENOSTI GRAĐANA U CIVILNE INICIJATIVE U ZAJEDNICI KROZ VOLONTERSKI RAD” SMART, 2001.

Povodom Međunarodne godine volontera (MGV) Udruga za razvoj civilnog društva SMART provela je "Istraživanje uključenosti građana u civilne inicijative u zajednici i kroz volonterski rad" u Primorsko-goranskoj županiji, jedino takove vrste istraživanje provedeno na području Republike Hrvatske. Istraživanje je pokazalo da postoji načelno pozitivan osobni stav stanovništva prema volontiranju, no istovremeno ispitanici smatraju da njihovo okruženje ima negativan stav. Nadalje, pozitivan stav prema volontiranju ima ozbiljnih problema u aktualizaciji samog čina volontiranja. Građani ne volontiraju zbog teške materijalne situacije, krize vrijednosti, nedovoljne informiranosti.



Prema dobivenim rezultatima pokazalo se da je ukupno 43,7% ispitanika tijekom 2000. godine sudjelovalo u nekom vidu volonterskih aktivnosti što je vrlo slično sa situacijom u zemljama gdje je volontiranje izuzetno razvijeno (npr. Velika Britanija). No, ukoliko pažnju posvetimo učestalosti volontiranja možemo zaključiti da je situacija drastično drugačija. Prema rezultatima istraživanja, najveći broj ispitanika s volonterskim iskustvom sudjelovalo je u nekoj od aktivnosti 1-2 puta u godini dok u Velikoj Britaniji volonter prosječno sudjeluje 5 do 7 sati svakog tjedna. To je ujedno jedno od ključnih nalaza istraživanja koje zahtjeva sustavni pristup razvoju i promociji volonterstva te samim time i potrebu za kontinuiranim istraživanjem postojeće situacije kako bi se s pravilnim programima i intervencijama omogućio kvalitetan i učinkovit razvoj volonterstva na području cijele županije.

Rezultati istraživanja objavljeni su u publikaciji "Biti volonter/ka? - Istraživanje o uključenosti građana u civilne inicijative u zajednici kroz volonterski rad. Publikacija se nalazi u knjižnici Udruge za razvoj civilnog društva.


“VOLONTERIZAM I JAVNE INSTITUCIJE”, IZDANO U SURADNJI SA ZIDOM, CRNA GORA I MREŽOM SEEYN VOLONTERSKI CENTAR ZAGREB, 2003.

Kroz Volonterski centar Zagreb Hrvatska je sudjelovala u međunarodnom regionalnom istraživačkom projektu "Volonterizam i javne institucije" unutar South East European Youth Network-a (u daljnjem tekstu SEEYN-a) u kojem su sudjelovale i organizacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. I ovo je istraživanje pokazalo da postoji generalno pozitivna percepcija volonterstva te da su institucije otvorene za volontere. Međutim, rezultati su pokazali da su institucije nedovoljno informirane o pojmu volonterstva i volonterskim aktivnostima, percipiraju volonterstvo kao besplatan rad, pripravnički staž ili civilno služenje vojnog roka, te nisu upoznate s mogućnošću prikupljanja i pronalaženja volontera kroz postojeću strukturu u okviru neprofitnog sektora. Nadalje, nema nagrađivanja volontera, vrlo je nerazvijen volonterski menadžment (način rada s volonterima) te se ukazala potreba za sustavnim reguliranjem volonterskog rada.
Ova analiza trebala bi poslužiti kao relevantan izvor informacija i temelj za buduće inicijative čiji će cilj biti stvaranje pravnog okvira i definiranje državne politike pojedinačnih zemalja zapadnog Balkana po pitanju volonterizma i volonterskog rada koristeći neka od pozitivnih iskustva drugih zemalja predstavljenih ovom analizom,
te dobivenim rezultatima i navedenim preporukama, uključujući kulturni kod i specifičnost svakog od naroda na Balkanu, čime bi se omogućio nesmetan razvoj volonterizma i uključivanje volontera u rad javnih institucija.


«ISTRAŽIVANJE O VOLONTERSTVU», NACIONALNA ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA, 2005

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva povodom Međunarodnog dana volontera provela je 2005. godine istraživanje na temu volontiranja. Istraživanje je provedeno telefonskom anketom na uzorku od 1000 slučajno odabranih ispitanika, starijih od 15 godina s područja Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazuju da više od polovice anketiranih uopće ne razmišljaju o volontiranju, a manje od četvrtine razmišlja o volontiranju, ali ne čini ništa u vezi s tim, dok ih samo 5% stvarno volontira. Volontiranje se smatra cijenjenim društvenim radom, a volonteri pridonose razvoju cijelog društva.

Rezultati istraživanja su dostupni u Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva.

PROJECT „ALBERT EINSTEIN“ SEE VOLUNTEERS IN SEE – REZULTATI ISTRAŽIVANJA, IZDANO U SURADNJI SA MREŽOM SEEYN, FRESTA-OM I UNV-OM, VOLONTERSKI CENTAR ZAGREB, 2005.

U cijelom svijetu, a posebno u jugoistočnoj Europi, kultura volonterizma razvija se vrlo sporo. Projektom Albert Einstein pokušavamo dati rješenje ovom bitnom problemu – uspostavljanjem pravnog okvira za volonterizam. Tek onda kada naše vlade prepoznaju izuzetan doprinos koji volonteri daju lokalnoj zajednici – mi možemo očekivati da će se više mladih ljudi aktivno angažirati tako što će postati volonteri, njegovati jednu generalnu ideju društvene odgovornosti, te pomoći brzom razvoju građanskog društva i širenju demokracije.

Ciljevi projekta:
Krajnji cilj projekta Albert Einstein je uspostavljanje pravnog okvira volonterizma u jugoistočnoj Europi, što bi poticalo pokretljivost mladih, te njihovo uključivanje kroz povećanje volonterskih aktivnosti.
Projekt je podijeljen u 3 zasebna dijela:
1. dio: Prepoznavanje važnosti volonterizma u jugoistočnoj Europi od strane vlada u regiji.
2. dio: Skiciranje zakona o volonterizmu od strane nevladinog sektora, javnih institucija i vlada jugoistočne Europe.
3. dio: Službeno usvajanje ovog Zakona o volonterizmu od strane sabora u cijeloj jugoistočnoj Europi


VOLONTERSTVO I RAZVOJ ZAJEDNICE - SUDJELOVANJE GRAĐANA U INICIJATIVAMA U ZAJEDNICI, SMART, 2006


Cilj istraživanja je bio istražiti volontiranje u Primorsko-goranskoj županiji te usporediti nalaze istraživanja s nalazima istraživanja koje je provedeno na području iste županije 2001. Rezultati Istraživanja provedenog 2006. godine pokazuju da građani Primorsko-goranske županije i nadalje imaju pozitivne opće stavove prema volontiranju. U odnosu na stavove o volontiranju u Hrvatskoj kao ključne prepreke volontiranju u Hrvatskoj ispitanici u 2006. godini navode lošu promociju u obitelji i okruženju, iskorištavanje volonterskog rada te nedovoljne poticajne mjere od strane države. Rezultati pokazuju da je tijekom 2005. godine 45,8% ispitanika sudjelovalo u nekom vidu volonterske aktivnosti. U odnosu na rezultate istraživanja iz 2001. godine kada je 43,7% ispitanika sudjelovalo u nekom vidu volonterskih aktivnosti može se vidjeti da je došlo do blagog porasta volontiranja u Primorsko-goranskoj županiji. Ovako visok rezultat jednim dijelom može biti uvjetovan i činjenicom da je u uzorku Istraživanja provedenog i 2001. i 2006. godine sudjelovao visok postotak ispitanika koji su se izjasnili da su članovi neke udruge. U odnosu na učestalost sudjelovanja u volonterskim aktivnostima iako nije došlo do značajnijih razlika između dva istraživanja, do umjerenog povećanja je došlo u kategoriji nekoliko puta godišnje i jednom mjesečno tako da je učestalost i nadalje ključni izazov u području razvoja volonterstva ostaje učestalost volontiranja. Vezano za mjere za unapređivanje volontiranja ispitanici ispitani 2006. godine poseban naglasak stavljaju na mjere koje se odnose na pokrivanje troškova volontera, donošenje poticajnih mjera za unapređivanje volontiranja na državnoj razini te na prepoznavanje volonterskog rada u cilju lakšeg zapošljavanja.

Rezultati istraživanja su objavljeni u publikaciji "Volonterstvo i razvoj zajednice - sudjelovanje građana u inicijativama u zajednici". Publikacija se može dobiti u Udruzi za razvoj civilnog društva SMART.

VOLONTIRANJE, STAVOVI I PRAKSA – REZULTATI ISTRAŽIVANJA, UDRUGA MI, UDRUGA MOST, 2007


Za cilj je bilo postavljeno ispitati stavove građana o volontiranju, kao i njihovu uključenost u volonterske aktivnosti i čestinu takvog angažmana. Za dugoročni cilj određeno je poboljšanje statusa volontera i uključivanje što većeg broja ljudi u volonterske aktivnosti.
Sadržajno, u upitniku su bile zastupljene tvrdnje koje su pokušale izmjeriti različite stavove o volontiranju. Ukoliko su ispitanici sudjelovali u takvim aktivnostima, bili su dodatno upitani za područja, načine i učestalost volontiranja, te za procjenu kvalitete osobnog iskustva.
Uglavnom, čini se kako građani čin volontiranja vide kao važan za zajednicu smatrajući da volontiranje može pomoći u rješavanju osobnih i zajedničkih problema, povećavajući zadovoljstvo i otvarajući mogućnosti za druge društvene angažmane. Ujedno su svjesni kako se u školama i obiteljima pridaje malo pažnje o informiranju i poticanju volonterstva, te da većina nije svjesna kako volontiranje pruža mogućnost osobnog razvoja. Također procjenjuju kako je pri volontiranju jako izražena i društvenost samog čina, pa je ono dobar način za provođenje slobodnog vremena kada se mogu upoznati i zanimljivi ljudi.
Rezultati dobiveni ovim istraživanjem ukazuju na potrebu bolje informiranosti o volonterstvu, od obitelji do škole, te na potrebu dodatne promocije s ciljem angažmana većeg broja ljudi. Uvažavanje razlika u mišljenju o volonterstvu i volonterskoj praksi u odnosu na karakteristike različitih podskupina, može pomoći u budućem praktičnom angažmanu volontera.
Rezultati istraživanja su objavljeni u publikaciji "Volontiranje, stavovi i praksa – rezultati istraživanja ". Publikacija se može dobiti u udrugama Mi i Most.

KOLIKO NAS VOLONTIRA?, ISTRAŽIVANJE PROVEDENO NA INTERNETU, MOJ POSAO, 2006 www.moj-posao.net


S obzirom na postojanje velikog broja primjera iz kojih je vidljivo kako volonterstvo doprinosi izgradnji socijalnog i ljudskog potencijala. MojPosao je proveo istraživanje o volonterstvu, a iz rezultata se mogu izvući temeljne značajke koje pokazuju slijedeće:
• postoji podcijenjenost volonterskog rada
• nedovoljna informiranost o korisnosti volonterstva za osobni i poslovni razvoj
• volonterstvo ipak polako postaje dio našeg odgojnog sustava
Kad se kaže podcijenjenost volonterskog rada, misli se na ideju da je volontiranju potrebno dati više pozornosti. Anketirani su se također složili da društvena klima u RH negativno utječe na volontiranje. Negativna društvena klima se osjeti i kod postojanja stereotipa o volonterskom radu kao manje vrijednom. Stoga bi se moglo zaključiti kako je volonterstvo nije dovoljno promovirano. Dodatna demotivirajuća činjenica jest da se volontere doživljava kao osobe koje se mogu iskorištavati, što naravno negativno utječe na motivaciju za takvu aktivnost. Prema rezultatima istraživanja ono što bi pomoglo ili pridonijelo unapređivanju volonterstva jest pokrivanje troškova prijevoza ili obroka, to bi u velikoj mjeri pridonijelo motiviranosti većeg broja ljudi.
Osnovne skupine u koje brojne koristi koje volonterstvo može pružiti možemo podijeliti su osobne, a u velikoj mjeri pridonose razvoju osobnih vještina, primjerice komunikacijskih, prezentacijskih, socijalnih, širenju poznanstva i socijalnog kapitala. Međutim, isto tako možemo govoriti o društvenim koristima poput informiranosti brizi za zajednicu, doprinosu zajednici, osviještenosti ili odgovornom građanstvu.
Međutim, rezultati daju sugerirati kako građani ne znaju mnogo o prednostima i mogućnostima volontiranja. 90% osoba to vidi kao značajnu prepreku razvijanju volonterstva. Na kraju, rezultati pokazuju kako se ipak možemo nadati poboljšanju s obzirom da je u posljednje vrijeme prepoznata potreba za intenzivnijom promocijom volonterstva i to ne samo putem medija i udruga, već i putem školstva - kao odgojno obrazovnog sustava.

VOLONTIRANJE STUDENATA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA, STUDIJ ZA SOCIJALNI RAD, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, 2006


Istraživanje je provedeno na 600 studenata zagrebačkog sveučilišta. Podaci su se prikupljali pomoću anketnog upitnika koji je prvi puta korišten u RH. To je prvo istraživanje koje obuhvaća tu populaciju u RH. Rezultati su pokazali da većina studenata ne volontira (56%), a pridodaju li se tome još i podaci da 34,2% od ukupnog broja ispitanika volontira povremeno ta je brojka znatno veća što bi značilo da je dosta veći broj onih koji ne volontiraju. Bitno je napomenuti, da među one koji su volontirali spadaju i oni koji su to činili na neformalan način. Najčešće volontiraju studenti društvenih i humanističkih znanosti, zatim bi slijedili studenti prirodnih znanosti dok studenti ekonomije i tehničkih znanosti najmanje u prosjeku volontiraju. Pomaganje drugima, doprinošenje svrsi koja je nekomu važna upoznavanje vlastitog djelovanja i svijeta oko sebe, te stvaranje prijateljstva, većini studenata neovisno o spolu i usmjerenju su najvažnije motivacije za volontiranje. Tek onda bi slijedile poslovne i obrazovne mogućnosti.

Uz navedena istraživanja, koja su ciljano bila usmjerena na istraživanje volonterstva, u okviru sljedećih istraživanja jednim malim dijelom pokrivena je i problematika volonterstva:

«Udruge u očima javnosti: percepcija, izazovi, mogućnosti», naručitelj - Academy for Educational Development u organizaciji i provedbi - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2005.
"Praćenje siromaštva u Hrvatskoj", Hrvatski Caritas i Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, 2002.
CIVICUS-ov indeks civilnog društva u Hrvatskoj, CERENEO - Centar za razvoj neprofitnih organizacija i CIVICUS - Svjetski savez za građansku participaciju, 2005.
Europsko istraživanje vrijednosti, 1999./2000.


Rezultati istraživanja pokazuju da postoji pozitivan stav prema volontiranju te relativno visoki interes stanovnika Hrvatske za volontiranjem. Prepoznata spremnost građana na volonterski rad može biti poticaj različitim subjektima društva da ulože resurse u razvoj određene razine infrastrukture i vrijednosti koje će omogućiti aktualizaciju volontiranja.

Unatoč još uvijek slabom istraživačkom okviru i nepostojanju usporednih istraživanja u vremenskoj perspektivi vezana za područje volonterstva, iz navedenih istraživanja provedenih u proteklih deset godina, ipak je vidljiv pomak te značajnija prisutnost problematike volonterstva u različitim društvenim istraživanjima koja se provode na području Hrvatske. To ukazuje na povećan interes stručne i akademske javnosti za problematiku volonterstva, čime ona izlazi izvan okvira interesa i djelatnosti samo organizacija civilnog društva. Time se ujedno uspostavljaju preduvjeti za razvoj kvalitetnih i adekvatnih mehanizama i programa usmjerenih ka razvoju volonterstva.