Volonterski centar Split

Volontiranje ublažava posljedice nezaposlenosti

U Hrvatskoj volontira samo 5% građana, prema istraživanju Nacionalne zaklade, dok je Institut Ivo Pilar došao do nešto optimističnije brojke od 10,7 posto. No, niti autori prijedloga Zakona o volonterstvu ne raspolažu čak niti okvirnom brojkom kolika je stvarna brojka volontera u Hrvatskoj. Većina građana se na volonterski angažman odvaži samo par puta godišnje, što je u odnosu s 3,5 sati tjedno koje američki tinejdžer provede u volontiranju – poražavajuće malo.

Voditeljica ureda Volonterskog centra Zagreb, Saša Šuštar kaže kako je do stvarne brojke volontera u Hrvatskoj teško doći, ponajprije zbog raznih statistika te regije gdje se one provode. "U nekim dijelovima Hrvatske se više volontira, a u drugima uopće nema volontera. Također, rezultati istraživanja ovise i o uzorku ispitanika", pojašnjava Šuštar te dodaje kako češće volontiraju mlade osobe.

Nezaposlene osobe volontiranjem održavaju razinu vještina

Većini je nepoznato da osim novca ili nekih drugih materijalnih dobara, poput stare odjeće i obuće, mogu darovati svoje vrijeme, znanje i vještine u volonterskom radu. "Ljudima to pomaže da se osjećaju korisnima, volontiranje mogu navesti u životopisu. Iako nitko ne želi raditi bez plaće, volonteri dobivaju pozitivne vrijednosti, koje su ponekad vrednije od novca", ističe Šuštar.

Voditelj projekta suradnje s udrugama koje promoviraju volonterstvo na web siteu MojPosao, Antonio Matković kaže kako je glavni razlog zašto bi nezaposlene osobe trebale volontirati održavanje svojih vještina na istoj razini.

"Tvrtke često cijene angažman na društveno korisnim projektima jer to govori da nezaposlena osoba ne sjedi besposleno, već je aktivna te povećava svoju vrijednost na tržištu rada", kaže Matković te dodaje kako je to odraz pozitivnog karaktera osobe koja volontira.

Ono što ljude ipak potakne na takav angažman su humanost, altruizam i socijalna odgovornost, kao i želja za razvojem društva te pomoć određenom pojedincu ili grupi, ali i stjecanje radnog iskustva.

Osim toga, pojedincima će volontiranje pomoći u smanjenju negativnih posljedica nezaposlenosti, omogućiti aktivno uključivanje u zajednicu i izgradnju profesionalnog statusa, osobno i stručno osnažiti pojedinca, osigurati širenje poslovnih kontakata nezaposlenima te nerijetko dovesti direktno do radnog mjesta.

Volontiranje pomaže dugotrajno nezaposlenima
Iako je volonterski rad donedavno bio rezerviran za osobe s dovoljno novca da si mogu priuštiti da rade, a ne primaju plaću, uz razvoj civilnog društva volontiranje je postalo poželjna aktivnost. Tako je i Međunarodna organizacija rada (ILO) u svojim izvještajima preporučila volonterski angažman na poslovima od društvene koristi svim osobama koje su dugotrajno nezaposlene ili koje su izgubile pravo na naknade.

Takvim angažmanom, smatra ILO, ne gube se radne navike, što je vrlo važno za tržište koje stagnira, poput hrvatskog, a time se volonterima povećava mogućnost zapošljavanja. U nekim zemljama volonteri čak imaju razne povlastice, poput naknade za vrijeme nezaposlenosti te određene socijalne i zdravstvene povlastice, a ustanove, tvrtke i druge organizacije kod zaposlenja daju prednost osobama s prethodnim volonterskim iskustvom.

Korporativno volontiranje gotovo nepoznato u Hrvatskoj
Iako u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina raste broj tvrtki koje razvijaju svoje programe pomoći zajednici, kroz dodjelu financijskih sredstava raznim projektima, situacija je drugačija kod poticanja razvoja volonterstva od strane poslovnog sektora.

Prema riječima voditeljice Volonterskog centra Osijek, Lejle Šehić Relić u ekonomski razvijenim zemljama sve više kompanija svojim zaposlenicima omogućava obavljanje volonterskog rada, čak i za vrijeme radnih sati. Tako se izgradnjom zajednice nastoje izgraditi motivirani timovi, koji su ključni za poslovni uspjeh, pomažu pri regrutiranju kvalitetnih zaposlenika, ali i stvara sliku tvrtke kao odgovornog socijalnog partnera.

Korporativno volontiranje, koje su prepoznale mnoge uspješne tvrtke, predstavlja organiziranu podršku profitnih organizacija. "Ta podrška tvrtki ogleda se u informiranju i poticanju zaposlenika na volontiranje, onima koji se za to odluče omogućava se fleksibilnije radno vrijeme, organiziraju se timovi zaposlenika za volontiranje u okviru ili izvan okvira radnog vremena te u stvaranju sustav nagrađivanja volonterski aktivnih zaposlenika", pojasnila je Šehić Relić.

Volontiranje kao alternativa team-buildingu
Volontiranje, smatra Šehić Relić, može biti vrlo učinkovita alternativa izletima, sve popularnijem paintballu ili nekim drugim aktivnostima, a zaposlenici umjesto toga mogu vrijeme provesti, primjerice u uređivanju osnovne škole ili pružanju svog poslovnog znanja raznim udrugama. Posljednjih nekoliko godina interes za takvo korporativno volontiranje u svijetu se povećao, pa je 2003. u Velikoj Britaniji 18% zaposlenih radilo za poslodavca koji je imao program poticanja volontiranja.

Prava volontera u Hrvatskoj
Volontiranje je neplaćeni rad koji je reguliran Zakonom o radu, ali samo u smislu neplaćenog stažiranja za osobe kojima je radno iskustvo ili pripravnički staž, uvjet za zapošljavanje. No, to će se nakon Nove godine promijeniti jer će svi stažisti bit će plaćeni, a volontiranje bi trebao regulirati novi Zakon o volontiranju.

Trenutačni status volontera osim ZOR-a reguliraju i zakoni o poreznim propisima te obveznim odnosima, no ne u širem smislu već samo kao neplaćeno stažiranje.


(Tea Nađ)