Volontiranje je dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje.
Dugotrajno volontiranje je ono koje volonter obavlja redovito i kontinuirano, na tjednoj osnovi u razdoblju od najmanje tri mjeseca bez prekida.
Kratkotrajno volontiranje je ono koje volonter obavlja jednokratno ili povremeno u vremenski ograničenom trajanju.
Volontiranje u kriznim situacijama je volontiranje koje volonter obavlja u situacijama koje nalažu hitnost i u izvanrednim društvenim situacijama.
Volonter je pojedinac koji dobrovoljno ulaže svoje vrijeme, trud, znanje i vještine u pružanje usluga za dobrobit druge osobe i društva u cjelini, bez potraživanja materijalne i financijske dobiti.
Zakon o volonterstvu (NN 22/13) volonterom smatra "fizičku osobu koja volontira u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, sukladno važećim nacionalnim i međunarodnim propisima", a maloljetna volonterka ili volonter je "osoba mlađa od 18 godina koja volontira u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu".
Maloljetne osobe mlađe od 15 godina mogu volontirati samo uz pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika, i to isključivo u odgojno-obrazovne svrhe (organizator volontiranja pritom je najčešće vrtić ili škola). To se naziva odgoj za volontiranje.
Maloljetne osobe između 15. i 18. godine mogu volontirati na širem spektru aktivnosti (neovisno o odgojno-obrazovnom sustavu), no do punoljetnosti i dalje volontiraju samo uz pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.
Ranije se na volontiranje gledalo kao na jednosmjeran proces, od kojeg koristi imaju isključivo korisnici volontiranja (oni za koje se volontira), no ne i sami volonteri. Međutim, moderna društva prepoznaju da se volontiranjem mogu steći nova znanja i vještine, kroz volontiranje možete razviti samopouzdanje i empatiju i zadovoljiti neke od potreba (primjerica potreba za zabavom i druženjem).
Što znanost kaže? Iskazivanje dobrote prema drugima povećava razinu serotonina (hormona sreće), endorfina (neurotransmiteri – prirodni lijekovi protiv boli), oksitocina (hormon zbližavanja – osnažuje imunosustav) te smanjuje razinu kortizola (hormon stresa).
U istraživanju koje smo proveli 2019. godine, mladi su rekli da ih volontiranje usrećuje i ispunjuje. Svi se slažu da su kroz volontiranje dobili nova znanja i vještine.
Volontiranje vam može pomoći i pri zapošljavanju i upisu na fakultet (osobito za pomagačka zanimanja i smjerove).
Imajte na umu da za svaki svoj volonterski angažman možete od organizatora volontiranja zatražiti potvrdu o volontiranju ili upis vašeg angažmana u volontersku knjižicu. Ako volontirate dulje od 3 mjeseca, od organizatora volontiranja možete dobiti i Potvdu o kompetencijama stečenim volontiranjem.
Prava i obaveze volontera najčešće su definirane pravilnikom o radu s volonterima koji donosi svaki organizator volontiranja zasebno, no postoje i neka opća prava i obaveze koje imaju osobe koje se odluče volontirati (kliknite opšrnije za detalje).
Etički kodeks volontera donosi skup vrijednosti, načela i standarda kojima se usmjerava proces organiziranog uključivanja volontera u aktivnosti za opću dobrobit. Etički kodeks volontera (NN 55/08) možete preuzeti OVDJE.
Prema Zakonu o volonterstvu, volontirati se može u udrugama, zakladama, fondacijama, sindikatima, vjerskim zajednicama, javnim ustanovama (knjižnice, muzeji, domovi za starije i nemoćne, domovi za odgoj i obrazovanje...), turističkim zajednicama, državnim tijelima (primjerice Sabor, ministarstva...), tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave (općine, gradovi, županije).
Primjeri najčešćih volonterskih aktivnosti: organizacija sportskih i kulturnih događanja (različite utrke i festivali), kreativne i druge radionice (glazba, ples, slikanje, pisanje, učenje...), osobna asistencija korisnicima (primjerice odlazak u šetnju ili pratnja za odlazak liječniku), savjetodavne usluge (pravna i psihološka pomoć), promotivne aktivnosti (dijeljenje letaka, prodaja na štandu...), administrativni poslovi, pisanje tekstova i prijevod, web dizajn, radne akcije (čišćenje okoliša, prenošenje tereta i sl.)...
Primjeri najčešćih korisnika volontiranja: osobe s invaliditetom ili drugim teškoćama, djeca, mladi, starije i nemoćne osobe, priroda i okoliš, životinje...
Volontirati možete u svojoj lokalnoj zajednici ili negdje drugdje u RH (primjerice, u zadnje vrijeme su popularni volonterski angažmani u parkovima prirode). Kad je riječ o volontiranju u inozemstvu, možete se dolučiti na angažman unutar EU putem programa Europskih snaga solidarnosti ili negdje u svijetu putem UN-ovog volonterskog programa UN Volunteers. Možete se odlučiti i za volonturističke angažmane koje organiziraju turističke agencije u suradnji s neprofitnim organizacijama diljem svijeta... Mogućnosti su nebrojene!
Globalne procjene govore da je godišnje u svijetu volontira oko 970 milijuna ljudi. S obzirom na sate koje ulažu u volontiranje, govorimo o ekvivalentu preko 125 milijuna stalno zaposlenih radnika. U pogledu ekonomskog utjecaja, procjene vrijednosti volonterskog rada postavljaju na 1.348 bilijuna dolara ili 2,4 posto cjelokupne globalne ekonomije.
U državama članicama Europske unije volontira oko 92 do 94 milijuna odraslih (oko 23% stanovništva). Pritom se najviše volontira u Austriji, Nizozemskoj i skandinavskim zemljama, a najmanje u Italiji, Bugarskoj i Hrvatskoj. Prema statistikama nadležnog ministarstva, u RH organizirano volontira godišnje oko 60 000 ljudi (tj. oko 2% ukupnog stanovništva).
Ako želite znati više o volontiranju ili o mogućnostima volontiranja, slobodno nam se obratite. Naši djelatnici dostupni su vam za savjetovanje i informiranje svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 8 do 16 h. Najavite nam se dan ranije telefonski (021/329-139, 091/329-1300) ili e-mailom (
Program Regionalnog volonterskog centra Split sufinanciran je od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.